O Williamu Glasseru
Dr. William Glasser, osoba je koja je mnoge od nas nadahnula da preuzmemo kontrolu nad vlastitim životom i počnemo birati živjeti kvalitetno svaki slijedeći dan.
Naučio nas je da što god nam se dogodilo u prošlosti mi sada, u ovom trenutku, možemo izabrati kako će to utjecati na naš život.
Naučio nas je koliko su dobri odnosi važni te što znači raditi za odnos.
Naučio nas je da suosjećanje ne znači tretirati nesretne ljude kao bespomoćne i jadne, već da istinsko suosjećanje znači pomoći ljudima da sami sebi pomognu.
Naučio nas je da sreća znači uživati u životu koji odaberemo živjeti, slagati se dobro s ljudima koji su oko nas i koji su nam dragi, činiti sa svojim životom ono što vjerujemo da je vrijedno i ne činiti ništa što bi nekoga moglo omesti da ima jednake šanse za sreću kao mi.
Naučio nas je da koliko god toga znali uvijek možemo još učiti, što je pokazao ne samo svojom teorijom već i načinom na koji je živio.
Najvažnije od svega dao nam je jedan od najvažnijih životnih „alata“ odgovorivši na pitanje: Kako možemo biti slobodni živjeti načinom na koji želimo, a i dalje se dobro slagati s ljudima koji su nam u životu značajni?
Tko je dr. William Glasser?
Naš učitelj, dr. William Glasser rođen je 1925. godine u Clevelandu, SAD. Studirao je kliničku psihologiju i medicinu te specijalizirao psihijatriju. Danas je jedan od najčuvenijih psihijatara u svijetu, poznat kao autor psihoterapeutske, odnosno savjetovališne metode – realitetne terapije, te utemeljitelj teorije izbora. Njegova bogata praksa uključuje bavljenje različitim područjima, od duševnih bolesti, problema prijestupništva, do odnosa u obitelji, školama i poduzećima.
Dr. W. Glasser osnivač je i predsjedavajući Instituta Williama Glassera u Californiji, međunarodne organizacije koja okuplja više od 48.000 ljudi, osposobljenih za primjenu teorije izbora, realitetne terapije, kvalitetnih škola i rukovođenja po načelima teorije izbora.
Također je i autor 19 knjiga, među kojima su i Teorija izbora – nova psihologija osobne slobode, Realitetna terapija u primjeni, Naći se i ostati zajedno – rješenje bračne zagonetke, Svaki učenik može uspjeti.
Dr. William Glasser preminuo je 23.8.2013. godine.
Što je teorija izbora?
Teorija izbora je teorijska osnova realitetne terapije koja izvire iz kliničke prakse dr. Glassera, te biološke teorije po imenu Perceptualna kontrolna teorija koja tumači ponašanje svih živih bića.
Za razliku od općeprihvaćenog uvjerenja velikog broja stručnjaka, koji ponašanje živih bića, pa tako i čovjeka, tumače kao odgovor na vanjske podražaje, Teorija izbora tvrdi da je ljudsko ponašanje motivirano iznutra i da je osnovna karakteristika čovjeka da nadzire okolinu. Svako ponašanje je namjensko i, bez obzira kako neobičnim se činilo, uvijek ima smisao za osobu koja ga koristi. Teorija izbora tumači da su ponašanja naš izbor kojim u datom trenutku najbolje zadovoljavamo jednu ili više osnovnih psihičkih potreba. Čovjek je dakle, slobodno biće koje uvijek odabire svoja ponašanja.
Poznavanje Teorije izbora od neprocjenjiva je značaja za razvoj dobrih međuljudskih odnosa.
Teorija izbora smatra da su kvalitetni odnosi temelj mentalnog zdravlja.
Što je realitetna terapija?
Realitetna terapija je metoda savjetovanja kojom ljudima pomažemo uspostaviti kvalitetnije odnose, te otkriti djelotvornije načine upravljanja vlastitim životom i rješavanja teškoća.
Temeljna je zamisao Realitetne terapije da, bez obzira na to što nam se u životu ranije dogodilo, ili što smo činili u prošlosti, u sadašnjosti možemo odabrati ponašanja kojima ćemo bolje nego prije zadovoljavati potrebe i unapređivati kvalitetu življenja.
U Realitetnoj terapiji s klijentima ne raspravljamo o prošlosti jer je ne mogu promijeniti. Istina jest da prošlost utječe na nas, ali mi ne trebamo biti njezine žrtve. Bez obzira na to što se dogodilo u prošlosti, možemo planirati i uspješno živjeti u sadašnjosti.
Realitetna terapija ljudima pomaže putem:
Stvaranja odnosa međusobnog prihvaćanja, povjerenja i uvažavanja između savjetnika i klijenta;
Primjenom posebnih postupaka kojima klijenta vodimo k promjeni ponašanja uvažavajući njegove potrebe, kreativnost i činjenicu da svoje ponašanje bira sam.